Saobraćajne nezgode u kojima dolazi do udara vozila u životinju nisu rijetkost, a pitanje naknade štete često je znatno složenije nego kod uobičajenih saobraćajnih nezgoda između dva vozila.
Ko će odgovarati za nastalu štetu zavisi prije svega od vrste životinje, mjesta na kojem se nezgoda dogodila, ponašanja vozača, postavljene saobraćajne signalizacije, obaveza upravljača puta, a kod divljači i od postupanja korisnika lovišta. Zbog toga sama činjenica da je životinja iznenada izašla na kolovoz nije dovoljna za odgovor na pitanje ko je dužan naknaditi štetu.
U ovom tekstu analiziramo prvenstveno pravila koja se primjenjuju u Republici Srpskoj.
Šta vozač treba da uradi nakon udara u životinju?
Nakon saobraćajne nezgode najvažnije je bezbjedno zaustaviti vozilo, zaštititi mjesto događaja i spriječiti nastanak dodatne opasnosti za druge učesnike u saobraćaju.
Kod nezgode sa životinjom, a posebno sa divljači, preporučljivo je odmah obavijestiti policiju i ne napuštati mjesto događaja prije nego što ono bude pravilno dokumentovano.
Posebno je važno fotografisati:
- položaj vozila i životinje;
- oštećenja na vozilu;
- kolovoz i tragove na njemu;
- saobraćajne znakove na dionici puta;
- zaštitnu ogradu, ako postoji;
- mjesto sa kojeg je životinja mogla izaći na kolovoz;
- druge okolnosti koje mogu biti značajne za utvrđivanje odgovornosti.
Kod nezgoda sa divljači policijsko dokumentovanje događaja ima poseban značaj. Član 66. Zakona o lovstvu Republike Srpske uređuje i postupanje prilikom policijskog uviđaja i pozivanje predstavnika korisnika lovišta. Dokazi prikupljeni neposredno nakon nezgode kasnije mogu biti presudni za ostvarivanje prava na naknadu štete.
Ko odgovara kada vozilo udari u divljač?
Odgovornost za štetu nastalu naletom vozila na divljač danas je u Republici Srpskoj posebno uređena članom 66. Zakona o lovstvu.
Ovo je veoma značajno jer se ne može unaprijed reći da za svaku štetu od divljači odgovara lovačko udruženje, upravljač puta ili Republika Srpska. Zakon raspoređuje odgovornost zavisno od okolnosti konkretnog slučaja. Korisnik lovišta ima obaveze u pogledu obavještavanja upravljača puta o mjestima na kojima postoji povećana opasnost od izlaska divljači, dok upravljač puta, kada su ispunjeni zakonski uslovi, ima obaveze u pogledu odgovarajuće saobraćajne signalizacije. Za utvrđivanje odgovornosti značajno je i da li se u vrijeme nezgode obavljao lov i da li je kretanje divljači moglo biti posljedica njenog uznemiravanja lovnim aktivnostima.
Zakon, zavisno od utvrđenih činjenica, predviđa mogućnost odgovornosti vozača, korisnika lovišta, upravljača puta ili Republike Srpske, kao i podjelu odgovornosti između pojedinih subjekata.
Zbog toga je kod udara u divljač potrebno detaljno utvrditi okolnosti svake pojedinačne nezgode.
Kada odgovara vozač?
Činjenica da je životinja izašla na kolovoz ne znači da je vozač automatski oslobođen odgovornosti.
Zakon o lovstvu posebno uzima u obzir da li je vozač vozilom upravljao u skladu sa propisima o bezbjednosti saobraćaja i postavljenom saobraćajnom signalizacijom. U praksi zato mogu biti veoma značajni brzina vozila, ograničenje brzine, postojanje znaka koji upozorava na divljač, vidljivost, vremenski uslovi, doba dana, mjesto na kojem je životinja izašla na kolovoz i mogućnost vozača da pravovremeno reaguje. Ako je vozač svojim ponašanjem doprinio nastanku nezgode ili povećanju štete, to može uticati i na njegovo pravo na naknadu.
Više o pravilima koja se odnose na brzinu kretanja vozila, značaju saobraćajne signalizacije i izmjenama propisa iz 2026. godine možete pročitati u tekstovima:
- https://advokatsimikic.com/ogranicenje-brzine-na-magistralnim-i-lokalnim-putevima-u-bosni-i-hercegovini/ i
- https://advokatsimikic.com/sta-su-donjele-izmjene-i-dopune-zakona-o-bezbjednosti-saobracaja-27-05-2026-godine/
Ko odgovara za divljač na auto-putu?
Za auto-put Zakon o lovstvu predviđa posebno pravilo. Ako dođe do naleta vozila na divljač na auto-putu, a vozač je postupao u skladu sa saobraćajnim propisima i postavljenom signalizacijom, zakon pod propisanim uslovima odgovornost vezuje za upravljača auto-puta.
Razlog za poseban režim treba tražiti i u samoj prirodi auto-puta, koji mora biti obezbijeđen na način kojim se sprečava nekontrolisan pristup ljudi i životinja kolovozu. Ipak, i u takvom slučaju potrebno je utvrditi konkretne okolnosti nezgode.
Šta ako vozilo udari domaću životinju?
Drugačija je situacija kada na kolovoz izađe domaća životinja poznatog vlasnika – na primjer krava, konj, ovca ili pas.
Vlasnik odnosno lice koje vodi ili drži životinju ima obavezu da je drži pod odgovarajućim nadzorom i da spriječi da životinja ugrozi bezbjednost saobraćaja. Zbog toga se kod nezgode sa domaćom životinjom prvenstveno ispituje da li je vlasnik odnosno držalac preduzeo potrebne mjere da spriječi izlazak životinje na put.
Međutim, ni u ovom slučaju ponašanje vozača nije bez značaja.
Ako je vozač prekoračio dozvoljenu brzinu, nije prilagodio brzinu uslovima i preglednosti puta ili je na drugi način doprinio nastanku nezgode ili obimu štete, njegov doprinos može biti relevantan prilikom odlučivanja o naknadi.
Ko odgovara kada vozilo udari psa lutalicu?
Ovo je jedno od pravno složenijih pitanja.
Napuštene i izgubljene životinje podliježu posebnom sistemu zbrinjavanja. Propisi uređuju rad skloništa i higijeničarskih službi, a Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja Republike Srpske predviđa da se prihvatilišta i higijeničarske službe finansiraju iz budžeta gradova i opština i drugih izvora. Međutim, iz činjenice da se pas lutalica našao na kolovozu ne proizlazi automatski solidarna odgovornost jedinice lokalne samouprave i upravljača puta. Za utvrđivanje odgovornosti potrebno je ispitati koji subjekt je imao konkretnu zakonsku obavezu, da li je tu obavezu propustio izvršiti i postoji li uzročna veza između tog propusta i nastale štete.
Posebno treba biti oprezan kada se odgovornost pokušava pripisati upravljaču puta.
Da li upravljač puta odgovara za psa koji se pojavi na auto-putu?
O ovom pitanju postoji značajna praksa Vrhovnog suda Republike Srpske.
U predmetu broj 71 0 Mal 201248 18 Rev od 05.04.2019. godine radilo se o šteti nastaloj kada je vozilo udarilo psa koji se iznenada pojavio na auto-putu.
Na predmetnoj dionici postojala je metalna zaštitna ograda. Vrhovni sud Republike Srpske zauzeo je stav da upravljač auto-puta ne odgovara automatski za svaku štetu nastalu pojavom životinje na kolovozu. Odgovornost upravljača puta postoji kada je šteta posljedica njegovog propusta u izvršavanju zakonskih obaveza održavanja i zaštite puta. Kako je u konkretnom slučaju postojala zaštitna metalna ograda i nije utvrđen propust upravljača puta koji je prouzrokovao štetu, Vrhovni sud nije prihvatio njegovu odgovornost.
Ova odluka je važna jer pokazuje da se odgovornost za štetu nastalu udarom u životinju ne može određivati samo prema mjestu na kojem se nezgoda dogodila, već se mora utvrditi konkretna obaveza tuženog, njen eventualni propust i uzročna veza sa nastalom štetom.
Šta sudska praksa kaže o odgovornosti za nalet na divljač?
Interesantna je i novija praksa privrednih sudova Republike Srpske.
Presudom Višeg privrednog suda Republike Srpske broj 67 0 Mals 003086 25 Pž od 21.02.2025. godine potvrđena je prvostepena presuda kojom je Lovačko udruženje „Srndać“ Omarska obavezano da naknadi materijalnu štetu na vozilu koju je prouzrokovala srna na javnom putu koji prolazi kroz lovište kojim gazduje navedeno udruženje.
Ovu presudu, međutim, ne treba tumačiti tako da korisnik lovišta odgovara za svaki nalet vozila na divljač. Odgovornost zavisi od pravnog režima koji se primjenjuje i činjenica konkretnog slučaja, a novi Zakon o lovstvu iz 2024. godine članom 66. sada detaljnije uređuje raspodjelu odgovornosti.
Da li postojanje znaka „divljač na putu“ isključuje pravo na naknadu štete?
Ne automatski.
Postojanje znaka upozorenja predstavlja veoma važnu okolnost, ali samo postavljanje znaka ne daje odgovor na sva pitanja odgovornosti. Potrebno je utvrditi gdje je znak postavljen, na koju dionicu se odnosi, da li je vozač prilagodio način vožnje upozorenju, kao i da li su drugi odgovorni subjekti izvršili svoje zakonske obaveze. Sa druge strane, ignorisanje postojeće saobraćajne signalizacije može biti veoma značajno za utvrđivanje odgovornosti vozača. Zbog toga znak upozorenja na divljač treba fotografisati nakon nezgode, zajedno sa njegovim položajem u odnosu na mjesto udara.
Kako se dokazuje šteta na vozilu?
Pored dokazivanja odgovornosti, potrebno je dokazati i visinu nastale štete.
Zbog toga je važno sačuvati fotografije vozila, zapisnik odnosno dokumentaciju policije, račune za popravku ako je popravka izvršena, kao i druge dokaze o vrijednosti oštećenja. U sudskom postupku visina štete na vozilu često se utvrđuje vještačenjem vještaka saobraćajne ili mašinske struke, zavisno od pitanja koja je potrebno razjasniti. Ako postoji spor i o načinu nastanka nezgode, vještačenje može biti značajno i za utvrđivanje brzine, mogućnosti uočavanja životinje, vremena reagovanja vozača i mogućnosti izbjegavanja sudara.
Zbog toga nije preporučljivo popravljati vozilo prije nego što je šteta na odgovarajući način dokumentovana.
Od koga tražiti naknadu štete?
To zavisi upravo od odgovora na prethodna pitanja.
Kod divljači treba analizirati poseban režim Zakona o lovstvu i utvrditi da li odgovornost postoji na strani korisnika lovišta, upravljača puta, Republike Srpske ili samog vozača, odnosno da li postoji zakonom predviđena podjela odgovornosti.
Kod domaće životinje prvenstveno treba utvrditi vlasnika odnosno držaoca životinje i okolnosti pod kojima je životinja dospjela na kolovoz.
Kod psa lutalice ili druge napuštene životinje potrebno je utvrditi ko je imao konkretnu zakonsku obavezu zbrinjavanja odnosno sprečavanja nastanka opasnosti i postoji li uzročna veza između propusta tog subjekta i nastale štete.
Upravljač puta ne treba automatski smatrati odgovornim samo zato što se životinja pojavila na kolovozu.
Zaključak
Kod saobraćajnih nezgoda sa životinjama ne postoji univerzalno pravilo prema kojem uvijek odgovara isti subjekt.
Prvo treba utvrditi da li je riječ o divljači, domaćoj ili napuštenoj životinji. Nakon toga treba analizirati mjesto nezgode, ponašanje vozača, saobraćajnu signalizaciju, stanje puta i zaštitne ograde, obaveze korisnika lovišta, vlasnika životinje, jedinice lokalne samouprave i upravljača puta.
Posebno kod nezgoda sa divljači, novi Zakon o lovstvu Republike Srpske detaljno uređuje raspodjelu odgovornosti i zbog toga je potrebno utvrditi koja od zakonom predviđenih situacija odgovara činjenicama konkretnog slučaja.
Pravilno dokumentovanje događaja neposredno nakon nezgode može imati presudan značaj za kasnije ostvarivanje prava na naknadu štete.
Ako postoji spor o odgovornosti ili visini štete, preporučljivo je prije podnošenja zahtjeva ili pokretanja sudskog postupka izvršiti pravnu analizu svih okolnosti konkretnog slučaja.
Pravni izvori
Odluka Ustavnog suda Republike Srpske U-34/25 od 25.02.2026. godine, u vezi sa inicijativom za ocjenu člana 66. Zakona o lovstvu.
Zakon o lovstvu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 63/24), naročito član 66;
Zakon o javnim putevima Republike Srpske, u dijelu koji uređuje održavanje i zaštitu javnih puteva;
Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima Republike Srpske;
Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini;
Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja Republike Srpske, naročito odredbe koje uređuju napuštene i izgubljene životinje, prihvatilišta i higijeničarske službe;
Zakon o obligacionim odnosima, u dijelu koji uređuje odgovornost za štetu;
