KADA POSLODAVAC IMA PRAVO NA REFUNDACIJU NAKNADE PLATE ZA VRIJEME BOLOVANJA?

Refundacija bolovanja predstavlja značajno pitanje za poslodavce u Republici Srpskoj, posebno kada privremena spriječenost radnika za rad traje duže od 30 dana. Poslodavci se susreću sa situacijom da radniku duži vremenski period isplaćuju naknadu plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad, a nakon podnošenja zahtjeva za refundaciju Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske dio zahtjeva odbije. Jedan od razloga za odbijanje može biti stav da je prethodno bolovanje prekinuto i da je izdavanjem nove doznake počeo novi period privremene spriječenosti za rad.

Međutim, da li dvije odvojene doznake automatski znače i dva odvojena bolovanja?

Prema novijoj sudskoj praksi Okružnog suda u Bijeljini, zasnovanoj i na ranijem pravnom stavu Vrhovnog suda Republike Srpske – ne nužno. Za postojanje prekida nije odlučujuća samo forma medicinske dokumentacije. Potrebno je utvrditi da li je između dva evidentirana perioda radnik stvarno bio sposoban za rad i da li je tu sposobnost ostvarivao, odnosno radio.

ZAŠTO JE REFUNDACIJA BOLOVANJA VAŽNA ZA POSLODAVCA?

Prema članu 85. Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske, poslodavac ima pravo da Fondu podnese zahtjev za povrat naknade neto plate isplaćene radniku ako privremena spriječenost za rad traje neprekidno duže od 30 dana, počev od 31. dana neprekidne spriječenosti za rad, uz ispunjenje ostalih zakonom propisanih uslova. Zahtjev za povrat podnosi se u roku od 90 dana od isteka posljednjeg dana kalendarskog mjeseca u kojem je radnik bio spriječen za rad. Upravo riječ „neprekidno“ može postati ključna.

Ako se dva vremenski povezana perioda tretiraju kao jedno kontinuirano bolovanje, može biti ispunjen uslov za refundaciju počev od 31. dana. Ako ih Fond tretira kao dva odvojena bolovanja, posljedica može biti da dio naknade ostane na teretu poslodavca.

NOVA PRESUDA OKRUŽNOG SUDA U BIJELJINI

U presudi Okružnog suda u Bijeljini broj 12 0 U 011443 26 U od 07.08.2026. godine, sud je odlučivao upravo o ovakvom slučaju.

Poslodavac je tražio povrat naknade plate isplaćene radnici. Fond je zahtjev djelimično odbio smatrajući da je kod radnice nastupio prekid privremene nesposobnosti za rad između 11.07. i 12.07.2025. godine, između ostalog zato što su postojala dva odvojena izvještaja o privremenoj nesposobnosti za rad. Poslodavac je, međutim, tvrdio da radnica u tom periodu nije bila sposobna za rad i da je njena nesposobnost faktički trajala kontinuirano.

Okružni sud je tužbu poslodavca uvažio i poništio rješenje Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

NIJE PRESUDNO KOLIKO JE DOZNAKA IZDATO

Suština obrazloženja Okružnog suda posebno je značajna za poslodavce. Sud je kao pravno relevantno pitanje izdvojio ne formalni sadržaj medicinske dokumentacije, nego pitanje: da li je kod osiguranice između dva evidentirana perioda došlo do stvarnog, faktičkog prekida nesposobnosti za rad, odnosno da li je ona u tom periodu bila sposobna za rad i eventualno radila.

Sud je utvrdio da radnica između 1. i 31. jula, uključujući sporne dane 11. i 12. jul, nijednog dana nije bila na radu niti je ostvarivala zaradu po osnovu rada. Fond, prema obrazloženju presude, ovu činjenicu nije ni osporavao, nego je zaključak o prekidu zasnivao na formalnom postojanju dvije odvojene doznake i neslaganju datuma iz ranije prognoze ljekarske komisije sa kasnije izdatom doznakom.

OKRUŽNI SUD SE POZVAO NA VRHOVNI SUD REPUBLIKE SRPSKE

Posebnu težinu ovoj presudi daje činjenica da se Okružni sud u Bijeljini izričito pozvao na raniju presudu Vrhovnog suda Republike Srpske broj 13 0 U 005294 19 Uvp od 22.07.2021. godine. Okružni sud je pravni stav Vrhovnog suda sažeo tako da prekid privremene nesposobnosti za rad postoji onda kada je osiguranik u spornom periodu stvarno radio, odnosno kada je između dva perioda utvrđene nesposobnosti postojao period u kojem je bio sposoban za rad i tu sposobnost ostvarivao. Iz toga proizlazi važna praktična posljedica:

ako nesposobnost za rad faktički traje kontinuirano, sama činjenica da je administrativno evidentirana kroz dvije ili više odvojenih doznaka, nalaza ili izvještaja ne mora biti dovoljna da se pravno smatra da je bolovanje prekinuto.

MEDICINSKA PROGNOZA NIJE ISTO ŠTO I KONAČNO UTVRĐENJE SPOSOBNOSTI ZA RAD

U predmetu pred Okružnim sudom postojao je još jedan interesantan problem. Raniji nalaz ljekarske komisije sadržavao je procjenu da će radnica biti sposobna za rad od 11.07.2025. godine. Međutim, kasnije je izdat novi izvještaj zasnovan na neposrednom pregledu radnice. Sud je prihvatio argument da raniji nalaz po svojoj prirodi predstavlja prognozu budućeg zdravstvenog stanja, dok naknadni izvještaj, sačinjen poslije neposrednog pregleda, predstavlja konstataciju tadašnjeg, stvarnog zdravstvenog stanja. Zbog toga se ranija prognoza ne može automatski tretirati kao dokaz da je radnica u međuvremenu zaista postala sposobna za rad.

Sud je zaključio da je Fond morao izvršiti sveobuhvatnu ocjenu raspoloživih dokaza i, ako je potrebno, sprovesti dodatno medicinsko vještačenje kako bi se otklonilo neslaganje između medicinskih isprava.

FORMALNA GREŠKA NE MORA IĆI NA TERET POSLODAVCA

Iz ove dvije sudske odluke može se izvući značajna praktična pouka.

Kod odlučivanja o refundaciji ne bi trebalo posmatrati isključivo broj izdatih doznaka, njihove datume ili način na koji je bolovanje administrativno evidentirano. Ako dokumentacija pokazuje da radnik: nije bio sposoban za rad, nije se vratio na posao, nije radio između dva perioda, a zdravstveno stanje ukazuje na kontinuitet privremene spriječenosti, onda postoji osnov da se ispita da li je zaista došlo do pravnog prekida bolovanja ili samo do administrativnog razdvajanja jednog faktički kontinuiranog perioda.

Upravo je Okružni sud u Bijeljini naveo da, ako nadležni ljekari iz razloga koji su ostali u administrativnoj sferi sačine dvije odvojene doznake, ne može se samo zbog toga jedan kontinuirani period bolesti pravno tretirati kao dva nova perioda spriječenosti za rad, ako bi takvo postupanje išlo isključivo na štetu poslodavca.

ŠTA POSLODAVAC TREBA DA URADI AKO FOND ODBIJE REFUNDACIJU BOLOVANJA?

Prije svega, treba analizirati razlog zbog kojeg je zahtjev odbijen, a ne automatski prihvatiti zaključak da je svaka nova doznaka istovremeno i novo bolovanje.

Posebno treba provjeriti medicinsku dokumentaciju, evidenciju prisustva na radu, obračune plate i činjenicu da li je radnik između spornih perioda zaista radio.

Važeći Zakon izričito propisuje pravnu zaštitu. O zahtjevu za refundaciju odlučuje rukovodilac filijale Fonda. Protiv tog rješenja poslodavac ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dostavljanja rješenja. O žalbi odlučuje direktor Fonda, a protiv konačnog drugostepenog rješenja može se pokrenuti upravni spor.

U predmetu Okružnog suda u Bijeljini upravo je korišćenjem ove pravne zaštite poslodavac uspio da ospori konačno rješenje Fonda, nakon čega je sud rješenje poništio i predmet praktično vratio u fazu ponovnog odlučivanja. Sud je naložio da se u novom postupku posebno utvrdi da li je radnica tokom spornih dana stvarno radila i da li je čitav period predstavljao jedinstvenu, neprekidnu privremenu nesposobnost za rad.

ZAKLJUČAK

Dvije doznake ne moraju značiti dva odvojena bolovanja.

Kod odlučivanja o refundaciji naknade plate od presudnog značaja može biti stvarno činjenično stanje: da li je između dva perioda radnik bio sposoban za rad i da li je stvarno radio.

Takav pristup nije zasnovan samo na jednoj odluci. Pravac argumentacije nalazi se u presudi Vrhovnog suda Republike Srpske iz 2021. godine, a sada ga je izričito primijenio i Okružni sud u Bijeljini u presudi od 07.08.2026. godine.

Za poslodavce je zbog toga važno da odluku Fonda kojom se odbija refundacija ne posmatraju samo kroz datume navedene na doznakama. Kada stvarno zdravstveno stanje i tok odsustva ukazuju na kontinuiranu spriječenost za rad, potrebno je ispitati postoji li osnov za žalbu, a nakon konačne odluke Fonda i za pokretanje upravnog spora.

PRAVNI IZVORI

• Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 93/2022, 132/2022 i 67/2026), naročito čl. 76, 78, 82–86.
• Pravilnik o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 82/2026), u primjeni od 10.09.2026. godine.
• Vrhovni sud Republike Srpske, presuda broj 13 0 U 005294 19 Uvp od 22.07.2021. godine.
• Presuda Okružnog suda u Bijeljini broj 12 0 U 011443 26 U od 07.08.2026. godine.
• Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske – 13 0 U 005294 19 Uvp

Napomena: Članak je informativnog karaktera. Primjenjivost navedenih pravnih stavova zavisi od činjenica i dokumentacije svakog konkretnog slučaja.

#advokat #pravo #poslodavci #bolovanje #refundacija #naknadaplate #FZORS #zdravstvenoosiguranje #radnopravo #RepublikaSrpska #sudskapraksa #upravnispor #Bijeljina